Sunčanje

Prirodna kozmetika za sunčanje 0112418228

Sunčanje

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

O suncu, njegovoj energiji, svjetlosti i toplini ovisi život na Zemlji. Sunce utječe na naše tijelo i psihu. U našemu mozgu potiče izlučivanje hormona sreće, serotonina, koji smanjuje stres i umor te potiče dobro raspoloženje.

 

U središtu Sunca temperatura doseže čak 15 milijuna°C. Ono utječe na pojavu klimatskih promjena i ozonskih rupa, zbog kojih do nas dopire sve više štetnog ultraljubičastog zračenja.

 

Sunce na indirektan način djeluje i na naše spavanje, potičući stvaranje hormona spavanja, melatonina, a omogućuje i stvaranje D-vitamina u našem organizmu, nužnog za zdrav razvoj i rast koštanog tkiva. Omogućuje da dobijemo preplanulu put, sunce je odgovorno i za starenje kože, njeno isušivanje, bore i opuštenost te oštećenje vida, slabljenje imunološkog sustava, crvenilo...

 

Želite li zdravu preplanulu boju, bez po naše zdravlje štetnih efekta, sa sunčanjem trebate biti više nego oprezni.

Pripremanje kože za sunčanje

 

Da biste zaštitili svoju kožu i zdravlje a ipak potamnjeli, obvezno kožu pripremite za sunčanje. Vitamini E i C, beta karoten, selen i kalcij podižu otpornost stanica kože na djelovanje UV-zraka pa dermatolozi predlažu da već nekoliko tjedana prije odlaska na more prehranu baziramo na namirnicama koje obiluju tim sastojcima, tj. antioksidansima. Na jelovniku stoga treba biti što više crvenog, žutog i zelenog povrća i voća, salate, špinata, brokule, paprike, rajčice, mrkve, jabuka, naranča, marelica, manga...

 

Sunce nam omogućuje da dobijemo preplanulu put, ali je odgovorno i za starenje naše kože, njeno isušivanje, bore i opuštenost.

 

Zaljubljenicima u sunce i jaču preplanulost dermatolozi savjetuju i dodatni unos vitamina i minerala, kojima će poboljšati otpornost organizma na štetne posljedice nesmetanog izlaganja ultraljubičastim zrakama. Kuru treba započeti dva ili tri tjedna prije odlaska i nastaviti za čitavo vrijeme ljetovanja. U tu svrhu svakodnevno treba uzeti 20 mg beta karotena, 2000 mg kalcija, 1000 mg vitamina C te 400 mg vitamina E, što će organizmu osigurati optimalnu zaštitu.

 

U tom razdoblju ne treba zaboraviti ni na sredstva za njegu lica i tijela obogaćena kompleksima protiv starenja kože te sredstva za sunčanje koja potiču produkciju melanina.

 

Stručnjaci, opreza radi, predlažu, prije izlaganja ljetnom suncu, i samopregled kože ili, još bolje, posjet dermatologu. To se naročito preporuča osobama koje imaju više od 40 madeža na tijelu, jer su one sedam do petnaest puta više izložene riziku da obole od nekog oblika raka kože kao i onima koje su na nekom od svojih madeža primijetile neke promjene.

Razumno sunčanje

 

Iako sunce više ili manje pospješuje starenje naše kože ni ne pomišljamo na život bez izlaganju njegovu utjecaju. Umjerena sportska preplanulost nedvojbeno sugerira vitalnost, daje nam dozu sigurnosti i potiče našu samouvjerenost. Sunce stoga ne treba izbjegavati, već mu se treba izlagati razumno i ispravno.

 

Prvo i osnovno pravilo (naravno, uz bezuvjetnu i stalnu upotrebu sredstava za zaštitu od sunca) kojega se treba pridržavati želimo li izbjeći manje ili više štetne posljedice, jest da broj izlaganja tijela UV zrakama (bilo prirodnim, sunčevim, ili umjetnim, u solariju) u jednoj kalendarskoj godini nikako ne prijeđe granicu od 50 sunčanja. Oprezniji dermatolozi savjetuju da se, osim izravnog sunčanja, ubroji i svaki dulji boravak na suncu u prirodi, naročito ako se bavite sportom ili vrtlarenjem.

 

Ljetnom se suncu, uz odgovarajuću zaštitu, izlažite maksimalno 2 do 3 sata, a poslijepodne, između 12 i 15 sati, ni ne pomišljajte na boravak na plaži. Voda predstavlja minimalnu zaštitu, a naše je lice za vrijeme plivanja, zbog refleksije, izloženo još i pojačanom zračenju. Pocrnjeti se, ali i pocrvenjeti, može i u hladovini, jer površina mora reflektira i do 80% UV-zraka, pijesak do 30%, a suncobran propušta čak 40% UV zraka. Oblaci također propuštaju sunčeve zrake, oni tanji i do 80% zraka, tako da i bez izravnih sunčevih zraka možemo pocrnjeti, ali i zaraditi oštećenja kože. Oprezniji stručnjaci preporučuju izbjegavanje dužeg izlaganja suncu u vremenu od 10 do 16 sati (na taj ćete način izbjeći štetno djelovanje čak 70% UV-B zraka) te sunčanje i kupanje tek oko 17 sati, kad je UV zračenje u odnosu na ono podnevno svedeno na četvrtinu.

 

Ljetna odjeća također ne predstavlja adekvatnu zaštitu, primjerice pamučna bijela majica daje podjednaku zaštitu kao i sredstvo za sunčanje s faktorom manjim od 10, a ako je mokra, još i manje.

 

Za vrijeme sunčanja oči su naročito osjetljive. Sunce može izazvati vrlo ozbiljne poremećaje vida pa su stoga naočale, i to one koje blokiraju 99% UV-zračenja ili apsorbiraju UV zrake do 400 mm, nezaobilazan ljetni rekvizit. To naročito vrijedi za osobe sa svijetlijom šarenicom koje su, prema rezultatima američkih istraživanja, posebno ugrožene.

 

Na UV- zračenje naročito je osjetljiva mrežnica oka koja, bez zaštite kvalitetnih naočala, uglavnom reagira upalom.

 

Ako nosite leće, unatoč činjenici da gotovo sve tvrde i velik broj mekih kontaktnih leća sadrži zaštitu od UV zračenja, morate nositi naočale. Naime, kontaktne leće štite samo zjenicu, a ne i ostatak oka. Na UV- zračenje naročito je osjetljiva mrežnica oka koja, bez zaštite kvalitetnih naočala, uglavnom reagira upalom.

Posljedice neumjerenog sunčanja

 

Sunčanje, radi kojega se svakog ljeta pokorno selimo na jug, ciljano je izlaganje našega tijela ultraljubičastom spektru sunčevog zračenja, koji pak izaziva vidljive promjene na našoj koži, željenu preplanulu boju ili manje željeno crvenilo i opekline.

 

UV spektar koji, zajedno sa svjetlosnim i toplinskim, nakon puta od 149 milijuna kilometara, stiže na Zemlju, sastoji se od 90 % UV-A i 10% UV-B zračenja. Najopasnije je UV-C zračenje, no srećom ga zadržava ozonski omotač pa ne dospijeva do nas. UV-B zrake dopiru do gornjih slojeva naše kože, dok UV-A zrake prodiru mnogo dublje u tkivo. Prilikom izlaganja suncu, UV zrake djeluju na kožu koja se od oštećivanja stanica, brani stvaranjem tamnosmeđeg melaninskog pigmenta radi sprečavanja daljnjeg oštećenja kože. No, nakon određenog vremena prekida se proces samozaštite kože, nakon čega UV zrake ponovno počinju oštećivati njene stanice. Kod neumjerenog sunčanja se javljaju neželjene posljedice kao što su crvenilo, plikovi i opekline, a dugoročno, poremećaji u pigmentaciji, pjege, mrlje, prerano starenje, bore te rak kože.

 

Sposobnost naše kože da se samostalno, prirodnim putem zaštiti od negativnih utjecaja UV zračenja vrlo je ograničena i individualna, a ovisi o proizvodnji melanina u koži. Tako osobe izrazito svijetle, pjegave puti te plave ili crvene kose mogu bez dodatne zaštite biti na suncu samo 5 do 10 minuta, osobe svijetlog tena i svijetle kose sklone pojavi pjega 10 do 20 minuta, osobe tamnijeg tena i kose od 20 do 30 minuta, a izrazito tamnopute osobe i tamnokose osobe te osobe koje su već potamnjele od 30 do 40 minuta.

 

Važno je spomenuti da se negativni učinci UV zraka akumuliraju tijekom života!

 

UV zračenje je najjače ljeti, u vremenu od 10 do 15 sati. Ono se povećava što smo bliže ekvatoru te što smo na većoj nadmorskoj visini, a dnevna jačina UV zraka izražava se UV indexom od 0 do 10. Od negativnih utjecaja nismo zaštićeni ni u laganoj ljetnoj odjeći niti kada je oblačno. UV zračenje je rizičnije za osobe svjetlije puti i svijetlih očiju, osobe s poremećajima u pigmentaciji te za one koji u obitelji imaju slučaj obolijevanja od raka kože.

Opekline i alergije

 

Za nastanak opeklina dovoljno je samo malo nepažnje i nediscipline. Pojava i najmanjih opeklina nalaže trenutačno napuštanje plaže i discipliniranu apstinenciju od sunca nekoliko dana. Za ublažavanje osjećaja vrućine kod laganijih opeklina, umjesto kojekavim "narodnih" kremama, upotrijebite običnu hladniju vodu, a u slučaju ozbiljnijih potražite savjet liječnika.

 

Alergije uglavnom nastaju kao posljedica djelovanja UV zraka ili kao posljedica prožimanja UV zračenja i sastojaka, uglavnom emulgatora, iz sredstava za sunčanje. Jednako kao i kod opeklina, i u slučaju alergija treba odmah prekinuti izlaganje suncu i potražiti pomoć liječnika. Za sprečavanje alergije preporuča se uzimanje 2000 mg kalcija kao dodatak hrani dva tjedna prije odlaska na odmor, kao i za vrijeme odmora na suncu.

Starenje kože

 

UV zrake pogoduju nastanku slobodnih radikala, koji razaraju stanice te tako uvjetuju starenje kože. Negativan utjecaj sunca je u toliko izražen da dermatolozi čak 90% znakova starenja kože pripisuju isključivo njegovu utjecaju. Uz to, kako upozoravaju, koža nakon sunčanja za kojeg nastanu opekline postara se za čak 6 mjeseci. Stručnjaci upozoravaju na "photoaging", prerano starenje kože mladih žena izazvano pretjeranim izlaganjem bilo prirodnim, bilo umjetnim UV zrakama. U nekim slučajevima, raskorak između svojstava kože i životne dobi može katkad iznositi i do 20 godina.

 

Vrlo česta je i pojava "poikilodermie" ili šarene kože, pri čemu boja puti više nije identiče nijanse, već se zbog oštećenja pojavljuje čak i do sto različitih nijansi.

UV zračenje i imunološki sustav

 

Činjenica je da nas sunce čini sretnima, ali ne uvijek i zdravijima. Znanstvenici su dokazali da intenzivno izlaganje suncu opterećuje naš imunološki sustav. UV zračenje poremećuje funkcije naše kože, organa koji je itekako odgovoran za funkcioniranje cjelokupnog organizma. "Probiju" li štetne UV zrake zaštitni omotač našeg organizma, našu kožu, ne samo da dolazi do prave najezde različitih virusa i bakterija, nego i do poremećaja procesa prirodnog staničnog regeneriranja, što može dovesti i do najgoreg, mutacija i raka.

Rak kože

 

Među negativnim posljedicama izlaganja djelovanju UV zračenja je i rak kože. To je oboljenje, nažalost, u stalnom porastu, ne samo zbog trenda izlaganja tijela suncu, nego i zbog različitih i brojnih ekoloških poremećaja. Zaštitni se ozonski omotač smanjuje za oko 0, 7% na godinu pa tako sve više štetnih UV zraka dopire na Zemlju. Shodno tome, stručnjaci koji se bave prevencijom raka kože očekuju porast tog oboljenja za oko 3 %. Zastrašujuća su i predviđanja da će na Novom Zelandu 35% , a u Australiji čak 60% ljudi oboljeti od te vrste raka.

Dermatolozi smatraju da 3 i više ozbiljnijih opeklina nastalih na tijelu za vrijeme sunčanja povećava rizik obolijevanja od raka kože čak 4 do 5 puta.

 

Naročito su rizična pretjerana izlaganja suncu i opekline nastale u doba djetinjstva.

Sredstva za samotamnjenje kože

 

Svako izlaganje suncu predstavlja stres za našu kožu, a toliko željene smeđe boje nema bez većih ili manjih posljedica za zdravlje, prije svega naše kože. Stoga dermatolozi posebno opreznim osobama preporučaju sredstva za samotamljenje kože, koja u posljednje vrijeme doživljavaju pravi procvat.

 

Današnji preparati, nastali u suvremenim laboratorijima svjetskih kozmetičkih koncerna, doista omogućuju stjecanje zdrave i prirodno obojene puti bez ikakvih štetnih posljedica.

 

Za razliku od sredstava koja su se prvi put pojavila u Americi sredinom 60-ih godina, dajući vrlo "neprirodnu" i mrljavu preplanulost, najnoviji preparati jamče prirodne, jednakomjerne i postojane tonove i gotovo uopće ne isušuju kožu.

 

Najnoviji preparati jamče prirodne, jednakomjerne i postojane tonove i gotovo uopće ne isušuju kožu.

 

No, unatoč njihovoj kvaliteti, ipak treba uvažavati nekoliko osnovnih savjeta:

 

* Prije upotrebe s kože valja odstraniti dlačice i suhu kožu tj. napraviti peeling.

* Prije nanošenja kožu treba temeljito osušiti, jer će inače boja biti nejednakomjerno raspoređena.

* Na laktove, koljena i gležnjeve treba staviti malo manje sredstva, jer je na tim mjestima koža suša i sklonija ljuštenju. Na ta je mjesta uputno preko sredstva za samotamljenje nanijeti i tanji sloj hidratantne kreme.

* Na licu zaobiđite područje obrva i izrasta kose.

* Nakon svake upotrebe dobro operite ruke.

* Odjenite se tek kad se sredstvo potpuno upilo, a koža je posve suha.

* Kupujte kvalitetna sredstva i ona koja su tonirana, što će vam olakšati jednakomjerno nanošenje i izbjegavanje neprirodnih prijelaza.

 

Sunčanje u solariju

 

Većina stručnjaka - iako ima i suprotnih mišljenja - smatra da je djelovanje umjetnih UV-zraka u solarijima jednako štetno, pa ček i štetnije, od prirodnog zračenja. To potkrepljuju činjenicom da UV-A zračenja šteti stanicama, narušava imunološki sustav i potiče mutaciju. Stoga sunčanje u solariju uključuju u graničnu brojku od maksimalnih 50 izlaganja suncu na godinu.

 

Popularno vjerovanje da upotreba solarija prije odlaska na odmor stvara samozaštitu čime omogućuje dulji boravak na suncu, nema znanstvenu potvrdu.

 

Naime, kako bi se spriječilo dobivanje opeklina pod umjetnim suncem, solariji gotovo da i nemaju UV-B zrake, koje u prirodnim uvjetima utječu na stvaranje melanina, tj. samozaštite kože. A da bi se uopće moglo potamnjeti, solariji imaju do četiri puta više UV-A zraka.

Boja koja se stječe u solarijima zapravo je ukrasna i vrlo kratkotrajna te nipošto ne predstavlja zaštitu i podlogu za sunčanje u prirodnim uvjetima.

www.coolinarika.com